• KERAMEIKON

  • ART

  • Current
Szentendre - Muzej Margit Kovacs

Dočekao nas je nažalost, reducirani izbor iz zbirke koju je umjetnica ostavila gradu, jer se građevina u kojoj je muzej inače smješten obnavlja iz temelja. Ipak, prezentiran je veliki i bitni dio njenog rada koji je obilježio mađarsku keramičku scenu.
Uz Istvána Gabora i Gézu Gorka, Margit Kovács je najvažnija osobnost moderne mađarske keramike. Rođena je 1907. u Györu gdje je već kao djevojčica radoznalo promatrala susjeda majstora pećara kako spretno glinom zamazuje svoje peći, maštajući kako će upravo glina biti materijal koji će joj omogućiti ostvarenje sna da postane umjetnica. U srednjoj školi stekla je prva iskustva rada na lončarskom kolu ali po završetku škole morala je početi raditi kao bankovna službenica. Obitelj je ipak uz velike napore prikupila neka sredstva i Margit se mogla upisati na studij grafike na privatnoj školi Álmosa Jaschia a zatim na tečaj oslikavanja u Školi za primijenjenu umjetnost u Budimpešti. U Beč se uputila 1926. gdje je počela izučavati keramiku kod poznate austrijske umjetnice Herte Bücher koja je pripadala grupi umjetnika koji su svojim djelovanjem željeli prostor življenja učiniti harmoničnijim i ljepšim. Nastavila je učiti i istraživati pa se uputila i u München gdje je na Državnoj školi za primijenjenu umjetnost studirala plastično oblikovanje i skulpturu. Studijsko putovanje 1932. u Kopenhagen donijelo joj je iskustvo u oblikovanju uporabne keramike a 1933. naučila je u Sèvresu  modelirati figure od šamotirane gline i  porculana.
Sva ta iskustva pretočila je u svoj umjetnički rad u kojem je ono što bi  izradila na kolu nadograđivala i preoblikovala slobodnim modeliranjem.
Na taj je način prekoračila granice koje su dijelile lijepe od  primijenjenih umjetnosti povevši keramiku definitivno
na područje čiste umjetnosti.
Od samog svog umjetničkog početka  Margit Kovács je oblikovala skulpture u terakoti, velike zidne ploče i kompozicije, reljefe i murale. Ostavljala je često terakotu neglaziranom kako bi  naglasila svojstva materijala.
Ako  koristi glazuru onda je to bijela i prozirna glazura potpuno u funkciji teme koju obrađuje. A teme su joj bile različite i raznovrsne. Dopustila je da je inspirira folklorna mađarska baština i njena ornamentika, scene iz ruralnog života, posegla je iz za biblijskim temama, mitovima (naročito grčkim), bajkama i pričama pa i legendama.
Uz ponegdje izrazitu dekorativnost stila probija se i duboko proživljeni lirizam i osjećaj za ljude i život u svim njegovima emanacijama. U  njena najbolja djela spada portret majke u terakoti u koji  je vrlo izražajno  utkan duboko proživljen uzajamni odnos majke i kćeri koje su zajedno provele cijeli svoj život.
Margit Kovács pripadala je umjetnicima koje je ponio secesijski stil ali i ekspresionizam no inspiraciju je pronašla i u umjetnosti starog Rima kao i gotičkog stila.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća napustila je terakotu i iskušala se oblikovanju u jako šamotiranom glinenom materijalu. I tu je paletu svela na nekoliko osnovnih boja želeći naglasiti izvorne osobine materijala.
Margit Kovács bila je u svojoj domovini veoma priznata i uvažena umjetnica  koja je bila i internacionalno veoma poznata budući da je izdašno nagrađivana na međunarodnim izložbama od Milana, Berlina, Bruxellesa do Praga.
Iako se velik dio njenih radova nalazi u javnim prostorima širom Mađarske, ipak je veći dio njih završio u Szentendreu u posebnom muzeju posvećenom umjetnici, njenom cjelokupnom životu i radu.
Mi smo kao keramičari bili očarani opusom Margit Kovács ali ne i odnosom osoblja koje čuva izloženu zbirku.
Strogo se pazilo da ne napravimo neku fotografiju jer je i ovamo  na velika vrata ušao poslovni duh, pa se sve naplaćuje, pa tako i fotografiranje.


 
17.12.2018 - 02:25